Odluka Ustavnog suda

Ustavni sud nije prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti člana 33 i člana 62 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ustavni sud je zaključio da posebna pravila za manjinske izborne liste nijesu diskriminatorska, već predstavljaju afirmativnu akciju čiji je cilj da manjinski narodi i nacionalne zajednice ostvare stvarnu i autentičnu zastupljenost u Skupštini. Različit tretman manjinskih lista je opravdan jer se one nalaze u drugačijem položaju od većinskih lista. Sud je zato ocijenio da niži izborni pragovi i posebna pravila za raspodjelu mandata nijesu protivni načelu jednakosti i zabrani diskriminacije. Takođe, Sud je naveo da „stečena prava“ iz ranijeg izbornog zakona nijesu posebno ustavno pravo i da nije njegova nadležnost da ocjenjuje cjelishodnost izbornog sistema.

Podnosilac je osporavao regularnost glasanja na biračkim mjestima br. 18 i 31 u Ulcinju, posebno navodeći da je na biračkom mjestu br. 18 glasanje zaključeno u 19:45, umjesto u zakonom propisanih 21:00 časova. Ustavni sud je utvrdio da je zapisnik na tom biračkom mjestu potpisan od pet članova biračkog odbora, bez primjedbi, te da je u njemu navedeno da je glasanje zaključeno u 21:00 čas. Sud je ocijenio da nove dokaze koje podnosilac nije dostavio DIK-u ne može razmatrati, kao i da za navode o nepravilnostima na biračkom mjestu br. 31 nisu dostavljeni odgovarajući dokazi. Zbog toga je Ustavni sud odbio žalbu kao neosnovanu.

Podnosilac je osporavao odluku o dodjeli odborničkog mandata Senadu Dlakiću, smatrajući da je mandat trebalo dodijeliti drugom kandidatu sa izborne liste. Ustavni sud je ocijenio da se postupak raspodjele mandata kandidatima odvija nakon proglašenja i objavljivanja konačnih rezultata izbora, pa ne predstavlja povredu biračkog prava „u toku izbora“ u smislu Zakona o izboru odbornika i poslanika. Zbog toga je zaključio da je DIK pravilno odbacila prigovor kao nedozvoljen. Žalba je odbijena.

Ustavni sud je odbacio inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 11 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika. Sud je utvrdio da u trenutku podnošenja inicijative nije istekao rok do kojeg je taj zakon, prema Ustavnom zakonu za sprovođenje Ustava, mogao ostati na snazi radi usklađivanja sa Ustavom. Zbog toga nijesu postojale procesne pretpostavke za ustavnosudsku kontrolu osporene odredbe. Sud je zaključio da se o njenoj saglasnosti sa Ustavom može odlučivati tek nakon isteka propisanog roka za usklađivanje.

Ustavni sud je odbio žalbe izborne liste i ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno odbila prigovore, jer su zapisnici sa spornih biračkih mjesta bili potpisani bez primjedaba. Sud nije bio nadležan da utvrđuje identitet lica koja su navodno podnijela zahtjeve za glasanje putem pisma i glasala umjesto evidentiranih birača, jer takva pitanja spadaju u nadležnost drugih organa. Utvrđeno je da se broj birača koji su glasali putem pisma podudarao sa podacima u zapisnicima i izbornom materijalu. Zbog toga Sud nije našao povredu biračkog prava niti prekoračenje nadležnosti DIK-a.

Ustavni sud je zauzeo stav da u žalbenom postupku može razmatrati samo činjenice i dokaze o kojima je prethodno odlučivala Državna izborna komisija. Nove činjenice, dokazi ili prigovori koji se prvi put iznesu pred Ustavnim sudom ne mogu biti predmet njegovog odlučivanja. U konkretnom slučaju, navodi o nepravilnostima u zapisnicima biračkih odbora prvi put su izneseni pred Ustavnim sudom, pa ih Sud nije razmatrao.

Ustavni sud je ocijenio da je DIK pravilno odbacila prigovore jer se odnosili na radnje i propuste biračkih odbora o kojima prethodno nije odlučivala OIK Rožaje. Podnosilac je te prigovore morao prvo podnijeti OIK-u u zakonskom roku od 72 časa. DIK je prigovore odbacila kao nedozvoljene, jer nije bilo prethodne odluke OIK Rožaje o tim pitanjima.

Ustavni sud je zaključio da navodi o nepravilnostima kod glasanja putem pisma ne mogu biti razmatrani jer o njima prethodno nijesu odlučivale ni OIK ni DIK. Sud može odlučivati samo o činjenicama i dokazima koji su već bili predmet odlučivanja DIK-a. DIK je odbila prigovor kao neosnovan, jer se iz zapisnika nije moglo utvrditi ko je i na koji način povrijedio tajnost glasanja.

Ustavni sud je ocijenio da je DIK pravilno odbila prigovor kao neosnovan, jer navodne nepravilnosti na biračkom mjestu br. 18 Bać nijesu potvrđene dokazima. Zapisnik biračkog odbora bio je potpisan od svih članova, a jedina evidentirana primjedba odnosila se na paravane bez zavjesa, što nije predstavljalo povredu biračkog prava. Ustavni sud je naglasio da može razmatrati samo činjenice i dokaze o kojima je prethodno odlučivala DIK.

Ustavni sud je utvrdio da nije nadležan da odlučuje o žalbi jer akt DIK-a br. 157/2 nije bio rješenje kojim je prigovor odbijen ili odbačen, već samo obavještenje o nemogućnosti ponovnog uvida u izborni materijal. Po zakonu, rješenje DIK-a kojim se prigovor odbija ili odbacuje predstavlja procesni uslov za podnošenje žalbe Ustavnom sudu.