Odluka Ustavnog suda U br. 48/2001 — Stranka deviznih štediša Crne Gore – Herceg Novi
punitekst1}
Opštinska izborna komisija -Žabljak nezakonito utvrdila podatke o broju nevažećih, odnosno važećih glasačkih listića kao, i podatke o broju birača koji su glasali “za povjerenje”, odnosno “protiv povjerenja”, jer su zasnovani na pogrešnoj ocjeni Opštinske izborne komisije da je nevažeći glasački listić onaj na kojem je samo zaokružena riječ “za” ili riječ “protiv”.
Po ocjeni Suda, u postupku zaštite ovih prava, svaki birač ima pravo da podnese prigovor zbog povrede biračkog prava, kao i protiv konkretne odluke, radnje ili propusta biračkog odbora i to opštinskoj izbornoj komisiji, zbog čega je, u konkretnom slučaju, Opštinska izborna komisija pogrešno zaključila da podnosioci žalbe nemaju pravo na podnošenje prigovora, odnosno da je prigovor podnijet od neovlašćenih lica.
zakonski termin “u toku izbora”, po ocjeni Suda, predstavlja dio izbornog procesa koji se završava momentom objavljivanja konačnih rezultata, koji sadrže, pored ostalog, i podatke o broju mandata koje su dobile pojedine izborne lista, a raspodjela mandata na kandidate sa pojedine izborne liste je postupak koji se sprovodi tek nakon završenih i proglašenih izbora. Prema tome, raspodjela odborničkih mandata ne predstavlja povredu biračkog prava
Primjenom pojedinačno osvojenih glasova političkih partija u okviru koalicije u skladu sa čl.35 Zakona određuje se koja partija ima pravo predlaganja članova BO
Ustavni sud je utvrdio da u zapisnicima o radu biračkih odbora na biračkim mjestima 39A, 24A, 85A, 26B i 105C nije bilo primjedbi na sprovedeni izborni postupak, kao i da su ti zapisnici potpisani od svih članova biračkih odbora.
Zahtjev za oscjenu ustavnosti
Ustavni sud je utvrdio da je u Zapisniku o radu biračkog odbora za BM konstatovano da se u postupku glasanja putem pisma jedan kontrolni kupon zagubio. Ustavni sud je utvrdio da konstatovana nepravilnost u izbornom postupku nije od bitnog uticaja na izborni rezultat na tom biračkom mjestu.
Ustavni sud je utvrdio da je DIk pogrešno primijenila relevantne odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika. Naime, iz odredbe člana 21. Zakona, po ocjeni Ustavnog suda, nedvosmisleno proizilazi da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova svojih (svih) članova, odnosno da je brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna i za usvajanje i za odbijanje bilo kojeg prigovora ili odluke tih organa, a ne da se prigovor smatra odbijenim samim tim što nije bilo većine za njegovo usvajanje, kako to proizvoljno tumači Državna izborna komisija. Za rješenje izbornog spora u konkretnom slučaju, po nalaženju Ustavnog suda, neposredno je mjerodavna odredba člana 109. stav 3. Zakona, iz koje proizilazi da će se prigovor smatrati usvojenim ukoliko nadležna izborna komisija ne donese rješenje po prigovoru u zakonskom roku od 24 časa….