Odluka Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore je odbacio žalbu Nine Novalić kao nedopuštenu. Razlog je što je Državna izborna komisija prethodno usvojila prigovor SDP-a Cetinje, a zakon dozvoljava žalbu Ustavnom sudu samo protiv rješenja kojim je prigovor odbačen ili odbijen. Zato Ustavni sud nije razmatrao navodne nepravilnosti na biračkom mjestu br. 12, već je žalbu odbacio iz procesnih razloga.

Ustavni sud Crne Gore je 2016. godine ukinuo odredbe koje su zahtijevale da birač potpis podrške izbornoj listi ili predsjedničkom kandidatu daje pred članovima opštinske izborne komisije. Sud je ocijenio da takav način može dovesti do toga da birač javno pokazuje svoje političko opredjeljenje i zbog toga ograničava slobodu izražavanja i izborno pravo. Poseban problem bila je i zaštita privatnosti i ličnih podataka birača. Sud je zaključio da je cilj provjere autentičnosti potpisa legitiman, ali da se može ostvariti drugim, blažim sredstvima. Zato je ukinuta obaveza davanja potpisa pred komisijom, a nije ukinut uslov prikupljanja potrebnog broja potpisa. Odluka je objavljena 23. februara 2016. i od tog dana su osporene odredbe prestale da važe.

Prigovor se odnosio na biračko mjesto br. 27 Đuđevina, gdje je postavljeno pitanje ponavljanja glasanja jer je jedan birač glasao putem pisma, a nije imao biometrijsku ličnu kartu. Ustavni sud je ocijenio da je DIK pogrešno primijenila član 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika kada je smatrala da je prigovor odbijen zato što je za njegovo usvajanje glasalo 6 od ukupno 12 članova Opštinske izborne komisije. Ključno je bilo i to što Opštinska izborna komisija nije donijela rješenje u zakonskom roku od 24 časa. Prema članu 109 stav 3 Zakona, u takvoj situaciji smatra se da je prigovor usvojen. Zbog toga je Ustavni sud zaključio da su rješenja DIK-a pravno neutemeljena i ukinuo ih.

Albanska koalicija – Građanska inicijativa podnijela je žalbe protiv rješenja Državne izborne komisije od 3. juna 2014. godine, kojima su njeni prigovori odbačeni kao nedozvoljeni. Ustavni sud Crne Gore je usvojio žalbe i ukinuo osporena rješenja DIK-a, ocijenivši da je DIK pogrešno i proizvoljno tumačila izborno-procesne odredbe. Sud je utvrdio da zaštita biračkog prava obuhvata i odluke, radnje i zaključke izbornih komisija koji mogu uticati na izborna prava. Time je podnosiocu povrijeđeno pravo na djelotvoran pravni lijek, garantovano članom 20. Ustava i članom 13. Evropske konvencije. DIK je bila dužna da ponovo razmotri prigovore i o njima meritorno odluči.

Ustavni sud Crne Gore usvojio je žalbe Demokratskog fronta i ukinuo osporena rješenja Državne izborne komisije, kojima su njihovi prigovori odbačeni kao nedozvoljeni. Sud je ocijenio da je DIK pogrešno tumačila odredbe izbornog zakonodavstva i da je podnosiocima uskratila pravo na djelotvornu pravnu zaštitu. Ustavni sud je zaključio da izborna zaštita obuhvata i zaključke, radnje i druge akte izbornih komisija koji mogu uticati na biračko pravo. Zbog toga je DIK bila dužna da ponovo razmotri prigovore i o njima donese meritorne odluke.

Ustavni sud Crne Gore usvojio je žalbe političke partije Pozitivna Crna Gora i ukinuo osporena rješenja Državne izborne komisije, kojima su njeni prigovori odbačeni kao nedozvoljeni. Sud je ocijenio da je DIK pogrešno i proizvoljno tumačila izborno-procesne odredbe i time podnosiocu uskratila pravo na djelotvoran pravni lijek. Ustavni sud je zauzeo stav da izborna zaštita obuhvata i zaključke, radnje i druge akte izbornih komisija koji mogu uticati na ostvarivanje biračkog prava. Zbog toga je DIK bila dužna da ponovo razmotri prigovore i o njima donese meritorne odluke.

Ustavni sud Crne Gore je usvojio žalbe Albanske koalicije – Građanska inicijativa i ukinuo osporena rješenja Državne izborne komisije kojima su njihovi prigovori odbačeni kao nedozvoljeni. Sud je ocijenio da je DIK proizvoljno i pogrešno tumačila izborno zakonodavstvo, jer je zaštitu biračkog prava ograničila samo na određene vrste odluka, umjesto da omogući zaštitu i protiv zaključaka i drugih akata u izbornom postupku. Time je podnosiocu uskraćeno pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 20. Ustava Crne Gore i člana 13. Evropske konvencije. DIK je obavezana da o prigovorima odluči meritorno, u zakonskom roku.