Odluka Ustavnog suda

Opštinski odbor SNP-a Kotor osporavao je način raspodjele devet odborničkih mandata kandidatima sa liste SNP-a, tvrdeći da nije pravilno primijenjen član 96 Zakona o izboru odbornika i poslanika. Sud je ocijenio da raspodjela mandata nakon objavljivanja konačnih rezultata nije povreda biračkog prava „u toku izbora“, pa je žalbu odbio kao neosnovanu.

Građanska partija Crne Gore osporavala je nepravilnosti u postupku glasanja putem pisma na biračkom mjestu br. 3 u Kotoru. Ustavni sud je odbio žalbu kao neosnovanu, jer je utvrdio da se prigovor odnosio na izbor predsjednika Opštine Kotor, za koji je žalba direktno u nadležnosti Ustavnog suda, pa Republička izborna komisija nije bila nadležna da odlučuje o prigovoru.

Građanska partija Crne Gore osporavala je glasanje putem pisma na biračkim mjestima 10, 11 i 12, zbog neidentifikovanja podnosilaca zahtjeva i korišćenja nepropisanih obrazaca. Ustavni sud je odbio žalbu kao neosnovanu, ocijenivši da se radi o formalnim tehničkim propustima koji nijesu uticali na ostvarivanje biračkog prava niti omogućili glasanje neovlašćenim licima.

Demokratska stranka Crne Gore osporavala je odluku Opštinske izborne komisije Herceg Novi da se glasački listići štampaju u štampariji „Obod“ na Cetinju, smatrajući da je izbor štamparije nezakonit i ekonomski neopravdan. Ustavni sud je odbio žalbu kao neosnovanu, jer mjesto štampanja glasačkih listića predstavlja tehničku pripremu izbora i ne utiče na ostvarivanje ili povredu biračkog prava.

Podnosioci su osporavali odluku Republičke izborne komisije da se, zbog nedovoljnog odziva birača, ponovi cijeli izborni postupak za predsjednika Republike i da se ne ponavlja glasanje na biračkim mjestima koja 9. februara 2003. nijesu bila otvorena. Ustavni sud je odbio ustavnu žalbu kao neosnovanu, ocijenivši da time nije povrijeđeno biračko pravo, jer glasanje na tim mjestima ne bi moglo uticati na ishod i punovažnost izbora.

Boris Bogdanović je osporavao način raspodjele odborničkih mandata u Skupštini opštine Podgorica, tvrdeći da kandidati nijesu određeni u skladu sa zakonom. Ustavni sud je odbio žalbu kao neosnovanu, ocijenivši da raspodjela mandata nakon proglašenja konačnih rezultata nije povreda biračkog prava „u toku izbora“, već postupak primjene zakona od strane nadležne izborne komisije.

SNP Danilovgrad je osporavao regularnost lokalnih izbora zbog više navodnih nepravilnosti, uključujući nedonošenje odluke o broju odbornika, navodno javno glasanje i nepravilnosti u biračkom spisku. Ustavni sud je odbio žalbu kao neosnovanu, ocijenivši da nepravilnosti nijesu dokazane i da nijesu uticale na regularnost izbora.

Podnosilac, Opštinski odbor SDP-a Andrijevica, osporavao je pravilnost glasanja na biračkom mjestu br. 20, navodeći da su dvije osobe glasale putem pisma iako nijesu bile upisane u birački spisak, te da je jedno lice glasalo bez potrebnog prebivališta. Ustavni sud je utvrdio da navodi nijesu dokazani. Zapisnik biračkog odbora bio je potpisan bez primjedbi, a naknadno dostavljeni dokazi nijesu potvrdili nepravilnosti.

Bošnjačko-demokratska koalicija (BDK) iz Rožaja podnijela je žalbu na rješenje Republičke izborne komisije, tvrdeći da je na biračkom mjestu 23 - Donja Lovnica postojao „mini štab DPS-a“ i da je vršen pritisak na birače. Ustavni sud je žalbu odbio kao neosnovanu, jer nijesu potvrđeni navodi o pritisku niti o povredi tajnosti glasanja, a zapisnik biračkog odbora nije sadržao prigovor u tom smislu.

Ustavni sud je potvrdio da je Republička izborna komisija pravilno odbila prigovor jer podnosilac nije konkretizovao nijednu nepravilnost na ponovljenim izborima niti je za nju pružio dokaz. Ustavni sud nije ulazio u šira pitanja o ustavnosti biračkog prava i odluci Saveznog ustavnog suda, jer ona nijesu bila predmet odlučivanja Republičke izborne komisije. Zato nije bilo procesnih uslova da ih Ustavni sud razmatra, pa je žalba Stranke deviznih štediša odbijena kao neosnovana.