Odbijeno proglašenje izborne liste. Podnosilac žalbe nije dostavio dokaze da ta izborna lista ima osnov za korišćenje prava manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice koja je brojčano manja od ostalog preovlađujućeg stanovništva, koji imaju zajedničke etničke, vjerske i jezičke karakterisitke različite u odnosu na preovlađujuće stanovništvo. (izdvojeno mišljenje Šćepanović)
Odluka o raspisivanju izbora za poslanike. Odluka nema karakter opšteg pravnog akta ili drugog propisa i da je pitanje nadležnosti procesno pitanje, o kojem Ustavni sud prethodno odlučuje, to ne postoje procesne pretpostavke za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene Odluke.
Upotrijebljeni glasački listići ne sadrže pečat biračkog odbora na poleđini. Povrijeđene su odredbe člana 73. stav 2. i člana 78.a stav 1. Zakona, ali glasački listići sadrže štambilj sa oznakom biračkog mjesta te je Ustavni sud utvrdio da se nesporno radi o glasačkim listićima sa tog biračkog mjesta i da navedena povreda odredbe člana 78.a stav 1. Zakona nije mogla bitno uticati na izborni rezultat na tom biračkom mjestu (izdvojeno mišljenje Gogić i Iličković)
Propust povjerenika BO da obezbijede svojeručne potpise birača u Izvodu iz biračkog spiska za glasanje putem pisma. Birački odbor je napravio propust, a konstatovana nepravilnost nije imala bitan uticaj na izborni rezultat na biračkom mjestu. Izjave birača ovjerene kod notara imaju karakter privatnih isprava, koje sadrže upozorenje da notar ne odgovara za njihovu sadržinu, ni jednom odredbom Zakona o izboru odbornika i poslanika nije predviđena mogućnost primjene Zakona o notarima u postupku izbora odbornika i poslanika. (izdvojeno mišljenje Gogić i Iličković)
Žalba izjavljena na rješenje DIK kojim je usvojen prigovor
Žalba izjavljena na konačne rezultate. Akt o utvrđivanju Konačnih rezultata izbora za Predsjednika Crne Gore nije akt za čiju zaštitu je, u smislu odredaba člana 97. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu i člana 110. stav 2. Zakona o izboru odbornika i poslanika, nadležan Ustavni sud, zbog čega žalba nije dopuštena.
Nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje DIK-e. Podnosilac žalbe nije podnio prigovor OIK zbog čega je prigovor podnijet DIK nedopušten. Takođe, podnosilac žalbe, po nalaženju Ustavnog suda, nije imao aktivnu legitimaciju u konkretnom postupku pred DIK, jer je navedeni prigovor podnio protiv Rješenja DIK kojim je odlučeno o prigovoru drugog političkog subjekta. (izdvojeno mišljenje Gogić i Iličković)
Nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje DIK-e. Podnosilac žalbe nije podnio prigovor OIK zbog čega je prigovor podnijet DIK nedopušten U odnosu na navode podnosioca žalbe, kojima se ukazuje na navodne zloupotrebe državnih resursa, koje su prethodile izborima za Predsjednika Crne Gore, Ustavni sudnije nadležan da u postupku zaštite biračkog prava vrši ocjenu tih navoda, već je takva ocjena u nadležnosti drugih državnih organa.
Prigovor DIK poslat mejlom i nije potpisan. Ustavni sud ukazuje na činjenicu da Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kao i drugim zakonima koji se primjenjuju u izbornom procesu, nije uređen postupak odlučivanja nadležnih izbornih komisija u slučaju kada nema kvoruma. Ustavni sud je, kao najviše ustavno tijelo sui generis za zaštitu supremacije Ustava, ocijenio da se ukidanjem osporenog Rješenja DIK, zbog nedostatka potrebne većine za rad i odlučivanje te komisije, u konkretnom izbornom sporu, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosioca žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima. Odredbom člana 107. stav 3. Zakona propisano da se prigovor zbog povrede biračkog prava u toku izbora podnosi neposredno nadležnoj izbornoj komisiji, Ustavni sud je utvrdio da prigovor DIK nije podnijet na način propisan zakonom, odnosno, da je bio nedopušten. (izdvojeno mišljenje Gogić i Iličković)
Žalba Ustavnom sudu nije podnijeta neposredno ili telefaksom, Ustavni sud je odbacio žalbu kao nedopuštenu.