P redlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti odredbe člana 2 stav 2 Odluke o skraćenju mandata Skupštine Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 4/09), koju je donijela Skupština Crne Gore.
Na BM glasanje zaključeno u 19,45h i da svi članovi biračkog odbora nijesu potpisali zapisnik. Ustavni sud je utvrdio da je Zapisnik o radu biračkog odbora na BM potpisan od pet članova BO i bez primjedbi i da je u Zapisniku konstatovano da je glasanje zaključeno u 21 čas. Iz navedenog proizilazi da su izbori na tom biračkom mjestu sprovedeni zakonito
Po ocjeni Suda, RIK je pravilno postupila kada je odbila prigovor konstatovala da zakonsko određenje iz člana 94 Zakona ne garantuje mandat, već uspostavlja mogućnost za njegovo dobijanje.
DIK je pravilno postupila, kada je odbacila prigovor kao nedozvoljen, jer raspodjela odborničkih mandata ne predstavlja povredu biračkog prava u toku izbora u smislu odredbe člana 10 zakona o izboru odbornika i poslanika, već se radi o primjeni zakona nadležne izborne komisije u postupku raspodjele mandata, nakon proglašenja i objavljivanja konačnih rezultata izbora.
Donošenjem osporene Odluke, kojom su raspisani izbori za Skupštinu gradske opštine Golubovci, po ocjeni Suda, nije povrijeđeno ni jedno Ustavom zajamčeno pravo, pa ni biračko pravo, kao ni pravo na lokalnu samoupravu.
U zapisniku o radu BO konstatovano da je putem pisma glasalo pet birača; da je u izvodu iz biračkog spiska evidentirano zaokruživanje birača koji su glasali putem pisma, a da nema njihovog potpisa; da oni u svojim izjavama tvrde da nijesu glasali, već je to pravo iskoristio neko drugi u njihovo ime(navodi podnosioca žalbe) Ustavni sud je, nesporno utvrdio da su svi članovi biračkog odbora potpisali zapisnik i da nijesu imali primjedaba na rad biračkog odbora, što upućuje na regularnost i zakonitost sprovođenja izbora na ovim biračkim mjestima
zakonski termin “u toku izbora”, po ocjeni Suda, predstavlja dio izbornog procesa koji se završava momentom objavljivanja konačnih rezultata, od strane nadležne izborne komisije koji sadrže, pored ostalog, i podatke o broju glasova i broju mandata koje su dobile pojedine izborne liste. To znači, da se pravo birača, kandidata i podnosilaca izborne liste da podnesu prigovor nadležnoj izbornoj komisiji odnosi na povredu biračkog prava u toku izbora, i da se to pravo koristi do utvrđivanja konačnih rezultata izbora. Ustavni sud, saglasno odredbama člana 113 Ustava Republike Crne Gore, nije nadležan da u ustavno-sudskom postupku cijeni vjerodostojnost priloženih zapisnika sa biračkih mjesta, niti eventualne zloupotrebe potpisa članova biračkih odbora, koje po navodima podnosioca žalbe imaju obilježja krivičnih djela već je to u nadležnosti redovnih sudova.
Predmet odlučivanja Ustavnog suda mogu biti samo činjenice i dokazi o kojima je odlučivala DIK, to predmet razmatranja suda nijesu bili žalbeni navodi kojima se iznose nove činjenice za koje žalilac smatra da dokazuju osnovanost zahtjeva za poništenje izbora na pojedinim biračkim mjestima
uvidom u dokumentaciju, Ustavni sud je ocijenio da je Republička izborna komisija pravilno odlučila kada je prigovor Demokratskog saveza u Crnoj Gori odbacila kao neblagovremen jer je podnesen nakon Zakonom propisanog roka, odnosno 72 časa od kada je Opštinska izborna komisija Bar izvršila radnje koje su u prigovoru iznijete.
Prigovor na rad BO podnijet DIK-u ne OIK-u. Po ocjeni Ustavnog suda, u postupku za izbor odbornika žalba Ustavnom sudu može se podnijeti samo protiv rješenja DIK, kojim je odbijen ili odbačen prigovor na rješenje OIK, a to znači da predmet odlučivanja Ustavnog suda mogu biti samo one činjenice i dokazi o kojima je odlučivala DIK.