Odbijen

Povreda tajnosti glasanja. DIK: ne može utvrditi koji su birači na tom biračkom mjestu povrijedili tajnost glasanja, niti na koji su, od Zakonom propisanih načina, izvršili povredu tajnosti glasanja; da način povrede ne navode ni u prigovoru, kao ni za koga su navedeni birači glasali, iako se tvdi da su povrijedili tajnost glasanja Ustavni sud je utvrdio da navodi podnosioca o povredi Pravila glasanja putem pisma nijesu bili predmet odlučivanja DIK, kao ni OIK i da je na povrede tih pravila podnosilac ukazao tek u žalbi podnesenoj Sudu.

Iz odredaba člana 67 Zakona o izboru odbornika i poslanika i Pravila o glasanju putem pisma nesumnjivo proizilazi da birački odbor odluku o glasanju putem pisma donosi odmah po prijemu zahtjeva, dakle, najkasnije do 13 časova na dan glasanja ili neznatno nakon tog vremena, ukoliko je zahtjev podnijet tačno u 13 časova, iz čega proizilazi da su se prigovori na odluke biračkih odbora o glasanju putem pisma mogli podnositi najkasnije 26. maja 2010. godine do 13 časova, saglasno članu 107 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika.(obrazloženje DIK-a) Ustavni sud prigovor zbog povrede biračkog prava na odluke biračkih odbora podnijet nakon isteka roka propisanog zakonom, DIK je pravilno postupila kada je isti odbila kao neosnovan.

U zapisniku nije bilo primjedbi, Zapisnik potpisan od strane svih članova biračkog odbora. Ustavni sud:DIK je pravilno postupila kada je prigovor odbila kao neosnovan, jer nijesu potvrđeni navodi iz prigovora da je na navedenom biračkom mjestu povrijeđeno biračko pravo u smislu člana 80 zakona o izboru odbornika i poslanika.

Kandidat sa liste ne može biti član organa za sprovođenje izbora. Ustavni sud je ocijenio da su mjerodavne odredbe člana 7. i člana 37. st.1.,2. i 3. Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je propisano: da su organi za sprovođenje izbora birački odbori i izborne komisije i da birački odbor neposredno sprovodi glasanje na biračkom mjestu po ocjeni Ustavnog suda, značilo da građani odlučuju o kandidatu za izbor odbornika ili poslanika u njegovom prisustvu, s jedne strane, a s druge strane da kandidat podnosioca izborne liste, učestvuje u utvrđivanju broja glasova koji su mu dodijeljeni na tom biračkom mjestu. Na taj način bi se, po ocjeni Ustavnog suda, u potpunosti obesmislio ustavni i konvencijski princip o opštosti i jednakosti biračkog prava, da su izbori slobodni i neposredni, a glasanje tajno, odnosno slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru organa vlasti iz

DIK nije imala većinu glasova svojih članova potrebnu za odlučivanje, kako za usvajanje, tako i za odbijanje; da je izreka osporenog rješenja, da se Prigovor ne usvaja, kontradiktorna obrazloženju rješenja DIK je uzela u razmatranje Prigovor podnosioca žalbe i odlučila o istom, donijela rješenje i uredno ga uručila podnosiocu; da je podnosilac žalbe koristio pravo na pravni lijek, zbog čega se ne može smatrati da rješenje nije donijeto; Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da Prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina

Nije konstatovano postojanje kontrolnog listića, kontrolni list nije potpisan od strane biračkog odbora, nije konstatovano vrijeme njegovog ubacivanja u glasačku kutiju i da Zapisnik nije potpisan od strane članova biračkog odbora. Ustavni sud-nijesu konstatovane bilo kakve povrede, odnosno nepravilnosti u postupku glasanja, kao i da su zapisnici potpisani.

Na udaljenosti manjoj od 100 metara bili istaklnuti simboli i propagandni materijal izborne liste. Ustavni sud je ocijenio da eventualno postojanje povrede odredbe člana 69. stav 5. Zakona, kojom je zabranjeno isticanje simbola političkih partija na 100 metara od biračkog mjesta, saglasno stavu 6. iste odredbe Zakona ne podrazumijeva imperativnu obavezu raspuštanja biračkog odbora i ponavljanja glasanja na tom biračkom mjestu.

Povrijeđeno biračko pravo na neposredan izbor predstavnika u SO Budva i u Skupštinu Crne Gore. Ustav ne postavlja nikakve zahtjeve u odnosu na izbor modela izbornog sistema. Prema odredbama člana 82. st. 1. i 2. Zakona birač može da glasa samo za jednu izbornu listu.

Glasački listić sadržao nazive izbornih listi, a ne imena kandidata za odbornike i poslanike, zbog čega je kandidatima povrijeđeno pasivno biračko pravo Nije navedena nijedna odluka, radnja ili propust biračkog odbora, odnosno nadležne izborne komisije, koja bi se odnosila na povredu biračkog prava, već se osporava model srazmjernog predstavništva, odnosno, proporcionalni izborni model, utvrđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika.