Rješenje DIK-a

Državna izborna komisija je odbila prigovor Božidara Vujičića kao neosnovan. Vujičić je tvrdio da mu je povrijeđeno biračko pravo jer nije mogao neposredno birati predstavnike, pozivajući se na član 45 Ustava. Komisija je zaključila da nije bilo povrede biračkog prava, jer su izborne liste bile uredno podnesene i potvrđene, a izborni postupak sproveden u skladu sa Zakonom.

Državna izborna komisija je odbila prigovor Nove srpske demokratije kao neosnovan. OIK Nikšić je bila nadležna da poništi izbore i raspiše ponavljanje glasanja na biračkom mjestu br. 108 „Ribolovno društvo“, jer je utvrđeno da je broj glasačkih listića bio veći od broja kontrolnih kupona. Zbog toga su ispunjeni zakonski uslovi za ponavljanje izbora, koje je zakazano za 23. oktobar 2016. godine. Suština: OIK Nikšić je postupila u okviru svoje nadležnosti i zakonito poništila glasanje na tom biračkom mjestu.

Državna izborna komisija je odbila prigovor Velike koalicije „Ključ“ kao neosnovan. Utvrđeno je da je OIK Nikšić bila nadležna da poništi izbore na biračkom mjestu br. 108 „Ribolovno društvo“ i raspiše ponovljeno glasanje. Razlog za poništenje bio je veći broj glasačkih listića od broja kontrolnih kupona, što predstavlja zakonski osnov za ponavljanje izbora. Suština: OIK Nikšić je postupila zakonito, a ponovljeno glasanje zakazano je za 23. oktobar 2016. godine.

Državna izborna komisija je odbila prigovor Tomislava Kuljače kao neosnovan. Podnosilac je tvrdio da mu je povrijeđeno biračko pravo i tražio da mu se omogući neposredan izbor predstavnika. Komisija je zaključila da nije bilo povrede biračkog prava, jer su izborne liste bile zakonito podnesene i potvrđene, a birači su mogli ostvariti svoje pravo glasa na način propisan zakonom. Suština: Komisija je ocijenila da je izborni sistem i način glasanja bio u skladu sa Zakonom, pa nije bilo osnova za prihvatanje prigovora.

Državna izborna komisija je odbila prigovor Ivana Markovića kao neosnovan. Marković je tvrdio da mu je povrijeđeno biračko pravo jer nije mogao neposredno birati pojedinačne kandidate. Komisija je ocijenila da nije bilo povrede biračkog prava, jer su izborne liste bile zakonito podnesene i potvrđene, a glasanje je sprovedeno u skladu sa Zakonom. Suština: Komisija je zaključila da je biračko pravo bilo omogućeno na zakonom propisan način i da nema osnova za prihvatanje prigovora.

Državna izborna komisija je odbila prigovor Ivana Markovića kao neosnovan. Marković je tvrdio da mu je povrijeđeno biračko pravo jer nije mogao neposredno birati pojedinačne kandidate. Komisija je zaključila da su izborne liste bile zakonito utvrđene i da je birač mogao ostvariti svoje biračko pravo u skladu sa zakonom. Suština: Nije utvrđena povreda biračkog prava, pa je prigovor odbijen.

Državna izborna komisija je usvojila prigovor Filipa Adžića i osporila odluku Izborne komisije Prijestonice Cetinje o poništenju izbora na biračkom mjestu br. 12 „Tehnička škola 2“. Utvrđeno je da je odluka Izborne komisije bila protivrječna, nejasna i nedovoljno obrazložena, jer nije precizno navedeno koje su nepravilnosti utvrđene niti na osnovu koje zakonske odredbe je glasanje poništeno. Komisija je naglasila da Zakon propisuje tačno određene slučajeve u kojima se izbori mogu poništiti i ponoviti, a iz osporene odluke nije proizlazilo da je neki od tih uslova bio ispunjen. Posebno je navedeno da se samo neslaganje između izbornog materijala i rezultata glasanja, kako je opisano u odluci, ne može samo po sebi smatrati zakonskim osnovom za poništavanje izbora. Dodatno, birački odbor nije bio raspušten, niti su utvrđene činjenice i dokazi koji bi opravdali ponavljanje glasanja. Zbog toga je prigovor usvojen, a odluka o poništenju izbora na tom biračkom mjestu ocijenjena kao neosnovana.

Državna izborna komisija je usvojila prigovor SDP-a Cetinje i poništila odluku Izborne komisije Prijestonice Cetinje o poništenju i ponavljanju izbora na biračkom mjestu br. 12 „Tehnička škola 2“. Utvrđeno je da je osporena odluka bila nejasna i protivrječna, jer nije precizno navedeno koje su nepravilnosti utvrđene niti na osnovu koje zakonske odredbe je glasanje poništeno. Komisija je naglasila da se izbori mogu poništiti i ponoviti samo u slučajevima koje zakon izričito propisuje, a takvi uslovi u ovom slučaju nijesu dokazani. Posebno je ukazano da nije jasno objašnjeno kakva je razlika između izbornog materijala koji je birački odbor preuzeo i materijala sa rezultatima glasanja. Takođe, birački odbor nije bio raspušten, niti su navedeni konkretni dokazi koji bi opravdali ponavljanje izbora. Zbog toga je Državna izborna komisija zaključila da ne postoji jasan pravni osnov za poništenje izbora na tom biračkom mjestu.

Državna izborna komisija odbila je kao neosnovan prigovor SNP-a Andrijevica, koji je tvrdio da su na biračkim mjestima postojale nepravilnosti tokom istovremenog održavanja lokalnih i parlamentarnih izbora. SNP je posebno ukazivao na to da, osim na biračkom mjestu broj 1, nije bilo odvojenih glasačkih kutija, da su glasački listići bili slične boje i da izborne liste nijesu bile vidno istaknute. Komisija je ocijenila da jedna glasačka kutija i slična boja listića nijesu mogle uticati na slobodno izražavanje biračke volje, jer su listići jasno označavali za koju vrstu izbora se glasa. Prigovor u vezi sa neistanutim izbornim listama Komisija nije razmatrala jer to pitanje prethodno nije bilo predmet postupka pred Opštinskom izbornom komisijom. Takođe je zaključeno da navedene nepravilnosti nijesu zakonski razlozi za poništavanje glasanja i njegovo ponavljanje.

Državna izborna komisija je odbila kao neosnovan prigovor Demokratske Crne Gore protiv obavještenja Opštinske izborne komisije Budva. Spor se odnosio na pitanje da li kandidat sa izborne liste može biti član biračkog odbora, odnosno da li Demokratska Crna Gora može takve kandidate imenovati u prošireni sastav biračkih odbora. DIK je zaključio da, iako član 20 stav 2 Zakona izričito govori o zabrani članstva kandidata u izbornim komisijama, ciljno tumačenje te odredbe obuhvata i biračke odbore. Ključni razlog je to što birački odbor sprovodi glasanje i utvrđuje rezultate, pa bi kandidat učestvovao u utvrđivanju rezultata izbora na listi na kojoj se sam nalazi. DIK je zato ocijenio da bi njegovo članstvo bilo protivno nepristrasnosti i osnovnim principima izborne administracije, te je potvrdio stav da kandidati ne mogu biti članovi biračkih odbora.