Odluka Ustavnog suda U. br. 64/97 — Demokratska partija socijalista Crne Gore, koju zastupa dr Milica Peja
punitekst1}
Opštinska izborna komisija -Žabljak nezakonito utvrdila podatke o broju nevažećih, odnosno važećih glasačkih listića kao, i podatke o broju birača koji su glasali “za povjerenje”, odnosno “protiv povjerenja”, jer su zasnovani na pogrešnoj ocjeni Opštinske izborne komisije da je nevažeći glasački listić onaj na kojem je samo zaokružena riječ “za” ili riječ “protiv”.
Po ocjeni Suda, u postupku zaštite ovih prava, svaki birač ima pravo da podnese prigovor zbog povrede biračkog prava, kao i protiv konkretne odluke, radnje ili propusta biračkog odbora i to opštinskoj izbornoj komisiji, zbog čega je, u konkretnom slučaju, Opštinska izborna komisija pogrešno zaključila da podnosioci žalbe nemaju pravo na podnošenje prigovora, odnosno da je prigovor podnijet od neovlašćenih lica.
Stav RIK-a da se ne radi o povredi biračkog prava, već o određivanju opunomoćenih predstavnika u birački odbor, što nije u nadležnosti DIk-a Ustavni sud je utvrdio da je DIK odbacivanjem prigovora zbog nenadležnosti, podnosiocu žalbe, uskratila pravo na zaštitu biračkog prava u postupku utvrđivanja lica koja kao opunomoćeni predstavnici ulaze u prošireni sastav biračkog odbora
BO na biračkom mjestu – KP dom, povrijedio odredbe člana 83 Zakona o izboru odbornika i poslanika jer je na dan održavanja izbora, na molbu Državne izborne komisije sproveo glasanje na osnovu dostavljene Dopune Izvoda iz biračkog spiska i time grubo povrijedio izborna prava podnosioca žalbe. DIK je u skladu sa članom 87 Zakona o izboru odbornika i poslanika ovlašćena da utvrdi posebno biračko mjesto, izvode iz biračkog spiska, sastav biračkog odbora i način glasanja za lica koja se nalaze u pritvoru ili koji izdržavaju kaznu zatvora. Međutim, osim tih ovlašćenja, nijednom odredbom Zakona nijesu propisana druga posebna ovlašćenja DIK za lica koja se nalaze pod posebnim pravnim režimom. Ustavni sud je utvrdio da je DIK sačinjavanjem Dopune Izvoda iz biračkog spiska i njegovim dostavljanjem BO, na dan održavanja izbora, postupila suprotno odredbi člana 83 stav 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Ustavni sud je utvrdio da je DIk pogrešno primijenila relevantne odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika. Naime, iz odredbe člana 21. Zakona, po ocjeni Ustavnog suda, nedvosmisleno proizilazi da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova svojih (svih) članova, odnosno da je brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna i za usvajanje i za odbijanje bilo kojeg prigovora ili odluke tih organa, a ne da se prigovor smatra odbijenim samim tim što nije bilo većine za njegovo usvajanje, kako to proizvoljno tumači Državna izborna komisija. Za rješenje izbornog spora u konkretnom slučaju, po nalaženju Ustavnog suda, neposredno je mjerodavna odredba člana 109. stav 3. Zakona, iz koje proizilazi da će se prigovor smatrati usvojenim ukoliko nadležna izborna komisija ne donese rješenje po prigovoru u zakonskom roku od 24 časa….
IKGG Podgorica spojila je postupke odlučivanja po prigovorima, jer su zasnovani na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istom pravnom osnovu, s pozivom na Zakon o izboru odbornika i poslanika i Zakon o opštem upravnom postupku; da je rješavanje o spajanju postupka odluka koja se odnosi na upravljanje postupkom, protiv kojih odluka, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika žalba nije dozvoljena; da se konkretnim zaključcima nije odlučivalo o povredi biračkog prava niti je onemogućena zaštita tog prava podnosiocima žalbi (prigovora), čija zaštita se, saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika može ostvariti samo podnošenjem prigovora na akte opštinske izborne komisije, kojima je odlučivano o prigovorima zbog povrede biračkog prava ili pravila izbornog postupka, a ne na osnovu Zakona o opštem upravnom postupku.(obrazloženje DIK) Zakonom propisana zaštita izbornog-biračkog prava, po ocjeni Ustavnog suda, sastoji se u pravu podnošenja prigovora i žalbi nadležnim organima i sudu i obuhvata sve faze postupka izbora. Pravna zaštita u tom postupku, prema ocjeni Ustavnog suda, može se zahtijevati protiv svih odluka, rješenja, radnji ili propusta i dr., pa i zaključaka, saglasno odredbi člana 108. stav 2. Zakona, a ne samo protiv rješenja opštinske izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor, kako to proizilazi iz osporenih rješenja.